SELEKCIJA BUDUĆIH SPORTAŠA – JEDNADŽBA SPECIFIKACIJE
U procesima selekcije budućih vrhunskih sportaša, presudnu ulogu igraju vrlo opsežna testiranja.
Razlika između odličnih i vrhunskih je vrlo velika.
Zbog toga se sustavno iznalaze novi načini da se utvrdi koje su karakteristike i psihomotorne sposobnosti u kojoj i kolikoj mjeri važne za uspjeh u pojedinoj sportskoj grani.
Svi podaci s testiranja čuvaju se dugi niz godina, kako bi se rezultati vrhunskih sportaša na tim testiranjima u ranoj dobi mogli uzeti kao referentna točka i prema njima se rade tzv. jednadžbe specifikacije.
Ta se istraživanja koriste vrlo često za usmjeravanje djece u određenu sportsku granu, za koju se predviđa da bi budući sportaš trebao postizati najbolje rezultate u odnosu na sve ostale sportske grane (rana selekcija).
Djeca inače biraju sportsku granu vođeni trenutnom popularnošću iste, druženjem s prijateljima koji se već bave istom, itd.
Dakle ako se dijete želi baviti npr. košarkom, a testiranja i prognostički postupci pokažu da tu nema velike šanse za postizanje uspjeha, testiranjima i pomoću jednadžbi specifikacije utvrditi će se da to isto dijete ima najviše izgleda za uspješno bavljenje npr. hrvanjem.
Tom djetetu treba dozvoliti da se bavi košarkom, ali ga dodatno upoznavati i sa sportskom granom koju mu je „namijenila” jednadžba specifikacije. Vjerovatno će ju zavoljeti, jer će postizati bolje rezultate u njoj.
Taj proces nije nepogrešiv, radi se ipak o području vjerovatnosti, jer na putu rasta i psihofizičkog razvoja događaju se mnoge (ne)predvidive stvari.
Zbog toga se s vremena na vrijeme, osim inicijalnih, rade tranzitivna testiranja i iz toga izvode korekcije.
U svakom slučaju, ne događa se da je netko kome je jednadžba specifikacije „namijenila” npr. maraton, završio u sprintu i postizao vrhunske rezultate.
Rezultati tih jednadžbi su opsežni i daju puno korisnih detalja.
Mi ćemo ovdje prikazati jedan uopćen prikaz, koji je vrlo „sirov” i služi samo kao orijentacija, da bi se lakše shvatilo o čemu se radi.
U donjoj tablici navedne su brojčane vrijednosti koje bismo trebali minimalno imati za uspješno bavljenje pojedinim sportom, pri čemu je 1 najveća, a 6 najmanja potrebna vrijednost.
Primjer : biciklizam – najpotrebnija RS (repetitivna snaga) = 1
najmanje potrebna fleksibilnost = 6
mr. sc. Ivan Težak
|
SPORT |
ES |
RS |
SS |
IZ |
FL |
BR |
|
NOGOMET |
1 |
4 |
6 |
3 |
5 |
2 |
|
KOŠARKA |
1 |
3 |
6 |
5 |
4 |
2 |
|
ATLETIKA duge pruge |
5 |
1 |
4 |
2 |
3 |
6 |
|
ATLETIKA kratke pruge |
2 |
5 |
6 |
4 |
3 |
1 |
|
ATLETIKA bacanja |
2 |
4 |
5 |
6 |
3 |
1 |
|
RITMIČKA GIMNASTIKA |
3 |
5 |
4 |
6 |
1 |
2 |
|
SPORTSKA GIMNASTIKA |
1 |
4 |
2 |
6 |
3 |
5 |
|
SKIJANJE |
3 |
2 |
1 |
6 |
5 |
4 |
|
ODBOJKA |
1 |
3 |
5 |
6 |
4 |
2 |
|
RUKOMET |
1 |
3 |
5 |
4 |
6 |
2 |
|
VATERPOLO |
3 |
4 |
5 |
2 |
6 |
1 |
|
BADMINTON |
1 |
3 |
6 |
4 |
5 |
2 |
|
TENIS |
2 |
3 |
6 |
4 |
5 |
1 |
|
ST. TENIS |
1 |
3 |
6 |
5 |
4 |
2 |
|
JUDO |
3 |
5 |
1 |
6 |
4 |
2 |
|
BICIKLIZAM |
5 |
1 |
4 |
2 |
6 |
3 |
|
VESLANJE |
4 |
1 |
5 |
2 |
6 |
3 |
|
HRVANJE |
3 |
5 |
1 |
6 |
4 |
2 |
|
KARATE |
1 |
5 |
4 |
6 |
3 |
2 |
|
PLIVANJE |
5 |
1 |
6 |
4 |
3 |
2 |
– ES – eksplozivna snaga
– RS – repetitivna snaga
– SS – statička snaga
– IZ – izdržljivost
– FL – fleksibilnost
– BR – brzina
